Za ovaj tekst je su kao vodilja, da ne zaboravim neto, sluili tekstovi dr Bouz-a sa akvaristika.org koji su vrlo aljivi Moete ih potraiti u pomenutom forumu u delu thehnike fotografisanja.
Kao to je ve u tekstu o osnovnim terminima fotografije spomenuti termin ekspozicija predstavlja kombinaciju otvora blende, brzine zatvaraa i osetljivosti filma/ipa i to je, prktino, izlaganje filma/ipa svetlosti oderenim intenzitetom i odrenim vremenom. Ovo se moe pojasniti ventilom kroz koji protie voda pri emu otvor blende predstavlja veliinu otvorenosti ventila dok rzina zatvaraa pokazije vreme koliko dugo voda protie kroz njega, a ekspozicija je kombinacija ova dva i osetljivosti filma. Jasno je da se ista ekspozicija moe postii veim otvorom blende i kraim vremenom ekspozicije (veom brzinom zatvaraa) i obrnuto. Pravilno eksponirati fotografiju znai da brzina zatvaraa i otvor blende, uz odgovarajuu osetljivost, treba kao rezultat fotografisanja kartona 18% sive boje da daju negatviv koji izgleda identino kao pozitiv. Ureaj koji ovo odruje se naziva svetlomer i o njemu i njegovim reimima rada a mali kasnije biti rei. Sledi dodatno objanjenje nekih od gore pomenutih osnovnih pojmova.
Brzina zatvaraa (shutter speed)
To je vreme koje e kod jednookih refleksnih-SLR (Single Lens Reflex) aparata (ne znam kod malih kompatknih da li je isti princip) protei izmeu prolaska prednjeg i zadnjeg zaslona zatvaraa (prvi kada proe film/ip se od tog momenta izlae svetlu do prolaska zadnjeg koji ponovo prekida prolaz svetla na film/ip). Meri se u sekundama, odnosno ee u delovima sekunde i u tom sluaju se izraava u obliku razlomka (1/100, 1/200 itd.) koji predstavljaju koji deo sekunde e protei izmeu prolaska prednjeg i zadnjg zaslona (ako ste nekada fotografisali SLR ili dSLR aparatima to je onaj kratak trenutak kada tokom fotografisanja u trailu vidite crno). to je vei broj u imeniocu razlomka vea je brzina zatvaraa to znai krae vreme eksponiranja filma/ipa (npr 1/100 je sporije od 1/200, odnosno kod 1/100 se film/ip due osvetljava nego kod 1/200).
Brzina zatvaraa bitno utie kod fotografisanja iz ruke iz prostog razloga to nam se ruke mrdaju. to je due trajanje eksponiranja filma/ipa vea je verovatnoa da fotografije budu mutne jer vam se ruke pomeraju. Kod duih ekspozicija je poeljno koristiti stativ ili aparat nasloniti na neto vrsto a nepokretno. Postoji jedno nepisano pravilo o izboru maksimane duine trajanja eksponiranja koje bi recimo u pisanoj formi glasilo: Maksimalno trajanje ekspozicije u sekundama ne bi trabalo da bude due od 1/xx gde xx predstavlja inu daljinu objektiva koji koristimo. Primer kod upotrebe irokougaonog objektiva od npr. 20mm najdue trajanje ekspozicije bi trebalo da bude 1/20s dok kod nekog tele objektiva od recimo 300mm ovo vreme ne treba da bude due od 1/300s. Ovo naravno vai za fotografisanje iz ruke dok za stativ nije bitno jer je on stabilan, uz upotrebu ianog okidaa ili tajmera. Ukoliko imate lep, teak aparat ova vremena i mogu malo da se smanje pod uslovom da ste trenirali streljavo pa umete da se smirite i maksimalno skoncentriete na to to radite.
Otvor blende (apperture)
Radi slino opisanom ventilu za vodu a blie je objanjenje ljudskog oka ija se zenica skuplja ili iri zavisno kloiini dostopnog svetla. Pokazuje se F brojem objektiva koji ide (ako imate jako dobre i vrlo skupe objektive) od 1,4 a ee od 2,8 pa do 22, 32. Kod ovih bropjeva najmanji broj predstavlja skroz otvoren poloaj blende u kojem najvie svetla prolazi kroz objektiv. Ovaj podatak govori koliko brz objektiv imate jer objetivi sa malom poetnim brojem mogu da rade u uslovima slabijeg svetla sa veim brzinama zatvaraa, to omoguava lake fotografisanje iz ruke.
Otvor blende utie na jednu stvar koja je kod fotografija snimljenih na film uvek uoljiva dok je kod digitaknih uoljiva kod onih sa veim ipovima a ta stvar se zove DO-dubinska otrina (DOF-depth of field). DO predstavlja koji opseg fotografije e biti u fokusu odnosno koliko ispred i iza predmeta na koji smo fokusirali e fotografija biti otra. Mala DO znai da e samo fokusiran predmet biti otar a velika da e i predmeti kako ispred tako i iza fokusiranog biti otri. Otvor blende utie tako to vei otvor (manji broj) blende daje malu dubinsku otrinu i obrnuto, mali otvor (velki broj) blende daje veu dubinsku otrinu. Kod kmpaktnih digitalnih aparata uglavnom je sve otro jer oni uglavnom imaju mali ip.
ISO-osetljivost
Predstavlja osetljivost filma/ipa na svetlost. Uglavnom kree od 50 i svaki sledei broj je duplo vei (100, 200, 400) pri emu vei brojevi predstavljaju i veu ostljivost filma/ipa. Kod manjih osetljivosti potrebno je da vie svetla (kombinacijom otvora blende i brzine zatvaraa) proe na film/ip dok je kod veih ostljivosti obrnuto.
Ono to je bitno je da osteljivost utie na fotografiju na dva naina. Prvi je da utie na ekspoziciju a drugi jo bitniji je da utie na kvalitet fotografije. Na kvalitet fotografije osetljivos utie na sledei nain: kod manjih osetljivosti slika je najvalitetnija, zrno je malo i oto dok se kod digitalaca ovo ogleda u lepim pikselima bez uma; kod velike osteljivosti kvalitet slike se smanjuje jer je zrno vee a kod digitalaca se javlja um i slika izgleda hrapavo i prljavo. Ukoliko ste u mogunosti da fotografiete sa malom osteljivou, odnosno ako ima dovoljno svetla za to treba uvek nju odabrati ali naravno ako nema dosta svetla idite na veu osetljivos jer bolje ita nego nita. Ako va aparat podesite na automatsko odabiranje ISO (ukoliko to ima) on e uvek prvo birati nie vrednosti osetljivosti ukoliko mu to svetlosni uslovi omoge.
Svetlomer
Kao to je gore navedeno on slui za pravilno oderuvanje ekspozicije. Radi na sledea tri naina:
>>> Matrix ili evalutive (zavisno od modela) meri ekspoziciju celog kadra, odnosno sraunava prosenu ekspoziciju za ceo kadar. Kod upotrebe automatskog reima fotografisanja aparat koristi ovaj nain merenja svetla. Ovaj nain merenja svetla izraunava prosek celog kadra (predpostavljajui da je ceo kadar ona ista 18% siva boja) i izraunava potrebnu ekspoziciju. Ovakav nain merenja ekspozicije je prihvatljiv kada je kadar jednako osvetljen u svim svojim delovima. Kod veih kontrasta uglavnom e pogreiti jer izraunava prosenu ekspoziciju i nee svi delovi kadra biti pravilno eksponirani. Tada se ili radi korekcija ekspozicije (EV) ili odaberemo sledei nain merenja svetla:
>>> Centralni (center weighted) meri svetlo u centralnom delu kadra (oko 1/3 kadra oko niana na sredini: kvadrat, krsti) i prema tom delu fotografije izraunava pravilnu ekspoziciju. Ukoliko nam je glavni objekt snimanja u blizini centra, a scena je kontrastna, ovaj vid merenja e nam ee pokazati ispravnu ekspoziciju nego matrix. Ukoliko je pak na objekat mali ili je sam centralni deo kadra kontrastan i ovaj vid merenja ume da pogrei pa je potrebno prebaciti na sledei nain merenja svetla:
>>> Spot (takasto merenje svetla) meri svetlost u veoma malom delu kadra (oko 5% kadra) i na osnovu njega izraunava potrebnu ekspoziciju. Ovaj deo koji meri svetlost je obino u trailu oivien da prikae tano gde meri svetlost malim pravougaonikom ili krugom u samom centru kadra. Ovim nainom merenja postiemo da onaj deo kadra koji nam je najbitinij bude pravilno eksponiran.
Savet je koristiti Center ili Spot merenje, uz merenje izvreno na glavmo objektu snimanja, dok matrix moe da poslui ukoliko su kadrovi ravnomerno osvetljenji i ne elite previe da se bahete ali u tom sluaju verovatno ni ne itate sve ovo
Fokus
Fokusiranje je podeavanje daljine objetka od aparata ili kako se to jo zove izotravanje. Vri se na dva naina automatski i manuelno. Kod automatskog izotravanja servo motor pomera soiva objektiva dok na osnovu kontrasta aparat ne zakljui da je izotreno kada zaustavlja motor. Kod manuelnog izotravanja na kompaktnim aparatima se ono vri dugmiima dok kod (d)SLR aparata se ono vri pomeranjem odgovarajueg prstena na objektivu. Kod automatskog fokusiranja moe da se desi da aparat ne uspeva da izotri objekat koji mi elimo pa moe da se pribegne sledeem reenju a to je da se taka u kojoj se izotrava pomeri na ivicu objekta da se postigne vei kontrast i tada aparat moe da fokusira (kod novijih kompatknih digitalaca aparat sam fokusira i prikazuje na displeju gde je fokusirao pa ako vam odgovara njegov predlog samo ostaje jo da fotografiete). Jo jedan od moguih problem kod fokusiranje je da ste moda preblizu objektu koji sniata i tada aparat treba prebaciti u makro mod (macro) koji je obino obeleen sliicom cvetia u meniju i na dugmiima na aparatu. Ovo je jedina prednost kompatknih digitalaca u odnosu na (d)SLR aparate jer u jednom aparatu dobijete prihvatljiv makro dok kod (d)SLR aparata morate kupiti poseban makro objektij koji su obino poprilino skupi.
Kod snimanja celog akvarijuma koristimo normalno fokusiranje dok kod fotografisanja detalja, uglavnom, je najbolje koristiti makro reim fokusiranja. Mogu se pojavit problemi kod elje za fotografisanjem riba porebno je imati strpljenja i taktiku. Ona se svodi na manuelno izotravanje i ekanje da se eljena ribica nae tano tamo gde treba i tada se fotografie. Naravno pre samog fotografisanja je potrebno i podesiti ekspoziciju, a kod digitalnih aparata i balans belog. Ovde se moe upotrebiti i vezano fotografisanje odnosno snimanje vie kadrova za redom pa onda polako odaberete fotografiju koja je najbolje ispala.
dana 30.05.2009 22:52
dana 31.05.2009 02:02
dana 31.05.2009 20:15
dana 16.06.2009 21:28