Poznatiji i kao �Holandski biljni akvarijumi� ili jednostavno ''Holandija''. Kao �to i samo ime ka�e, oni su napravljeni od strane slavnih Holanđana koji su postali eksperti za ovu metodu, te radije gaje akvarijumske biljke nego akvarijumske ribe. Često se zapitam da li je ovaj metod nastao kao produkt ljudske �elje da sadi i gaji predivne biljke čak i nasuprot nedostatku obradive zemlje. Nasuprot Ju�noafrikancima koji su imali ogromna prostranstva odmah pored svojih kuća, nadohvat ruke, Evropljani su retko obraćali pa�nju na to kako su njihovi prostori oko kuća veoma mali. U Azliji ova prostranstva su jo� manja, tačnije zbog velike količine ljudi malo je slobodnog prostora. �ta onda ovi ljude rade u svojim malim stanovima, skučeni jedan pored drugog bez ijedne ba�te na vidiku? Ba� tako, gaje biljke u saksijama na prozorima i balkonima i uspevaju u tome. Takođe, uzgajaju njihove �ba�te� u akvarijumu i to čine sa veoma puno strasti. Ni za trenutak nemojte pomisliti da su Holanđani napravili haos u svom akvarijumu i sadili gde su �ta stigli. Veoma su striktni načini i pravila u vezi sađenja ovih biljaka i redovno se prikazuju i nagrađuju ili, pak, kritikuju u klubovima i na nacionalnim takmičenjima gde se naporno i profesionalno pripremaju za uče�će u internacionalnim takmičenjima.
Prirodni akvarijumi
Drugi stil sađenja akvarijumskih biljaka ima podjednako izra�enu ljudsku �elju da uzgaja ne�to kao i prethodni stil, te se ove podvodne ba�te koriste da u popunosti dočaraju svu lepotu prirode u malom, ograničenom prostoru. Veoma su zastupljeni i poznati, a razlog tome je jedan Japanski umetnik koji se bavi fotografijom i koji je svetski poznat pod imenom Takashi Amano. Amano nije koristio samo svoju ma�tu, već je i utemeljio �aquascaping� dizajniran na osnovu slika prirode i uneo ih sa posebnim ve�tinama u japansku ba�tu. Zamislite da �etate kroz �umu ili kroz neki drugi predeo gde vam jedan deo tog predela prosto oduzme dah. Ovo je Amano uradio, tj. iskopirao. On je �transplantirao� ovu magičnu scenu u akvarijume koji imaju predivne meditativne kvalitete. Ali, opet su tu i ostali raznovrsni stilovi i određena pravila koja daju ovaj predivan izgled. Naravno, oni su veoma izazovni, ali ova čista kreativnost je skupila mnogo pristalica �irom sveta. Takmičarski duh fanova za�iveo je i ovde, te je posle mnogo regionalnih takmičenja i izlo�bi ovo kulminiralo i na internacionalnom nivou.
Mora se napomenuti da su i Holandski i prirodni stil veoma tehnički zahtevni te da zahtevaju specifične dodatke i biljke, kao i redovno razmno�avanje i orezivanje, veoma pa�ljivo uvođenje CO2 i veoma moćnu, tj. kvalitetnu rasvetu. Takođe, mora se napomenuti da su na početku malo skuplji i da zahtavaju posvećenost i strpljenje. Ako ne mo�ete ovo da priu�tite savet je da uop�te i ne počinjete.
Plitak akvarijum
Poslednje otkriće na polju �aquascaping�-a je i kori�ćenje upravo ovog plitkog akvarijuma. Samo sađenje biljaka se u mnogome ne razlikuje od prethodna dva stila, ali je glavna razlika u izgledu, iako je i dalje predivno i oduzima dah. Ba� zbog toga �to su plitki veoma su pogodni za ljubitelje koji su, na�alost, prikovani za invalidska kolica.
Nano akvarijumi
�to oskudniji postaju veliki prostori u akvarijumima to akvaristima, na prvom mestu, treba da bude neka inovacija u cilju očuvanja svog hobija. Ovo vodi do novih oblika aquascapinga-nano akvarijuma. Nano akvarijumi su mali i mogu da imaju manje, ali nikako vi�e od 30l. Akvaristi se mogu slu�iti bilo kojim aquascaping metodama, bez ikakvih ograničenja. Kasnije, nakon otkrića i popularizacija minimalizma, dolazi trend da se gaje nano kulture u cilju izlaganja i takmičenja i tada se nazivaju �prirodnim umetnostima�. Uglavnom su ovakvi akvarijumi vi�e podređeni izgledu nego samim stanovnicima, te se u njima uglavnom nalaze prelepi komadi stena, biljke, ali se u tako malom prostoru mogu gajiti i kozice, pu�evi i male vrste riba.
Ako Vam je sve ovo i dalje veliko mo�ete se priključiti grupi akvarista kojima je minijaturizacija pravi izazov, te saditi svoje biljke u akvarijumčiće dimenzija 2,2 X 2,2cm.
Wabi kusa
Takođe novi na sceni jeste Wabi kusa, čiji bukvalni prevod znači �priroda u malom�.
Podseća na terarijum, ali ovo je ipak minijaturni aquascaping koji zadovoljava one koji nemaju puno prostora. Wabi kusa uključuje loptice supstrata podloge koje su pokrivene biljkama, koje podsećaju na biljke koje se gaje u rasadnicima. Ovo loptice podloge su sme�tene u male posude sa vodom i tu prirodno nastavljaju rast. Ovaj pristup se bitno razlikuje od ostalih aquascaping tehnika, gde je veoma pa�ljivo i planirano gajenje biljaka. Wabi kusa omogućava da biljke rastu prirodno i kao takve daju zapanjujuće rezultate. Iz ovog razloga trend je da se stvori Wabi kusa u prethodno pomenutim nano akvarijumima. U su�tini, Wabi kusa je proslava divljine i haosa prirode, ali takođe i prolaznosti stvari i podseća na izuzetno i zavodljiv i atraktivan komad divlje prirode u va�em domu, spavaćoj sobi ili kancelariji.
Prirodno sađeni akvarijumi
Ovo je treći stil sađenje biljaka nazvan �el Naturale� ili Prirodno sađeni akvarijumi. Ovaj metod je pokrenula Diana Walstad, tehnički savetnik za AGA, i takođe ovaj za ovaj metod je potrebno veoma malo odr�avanja i veoma malo tehnologije. U njenoj knjizi, �Ekologija biljnog akvarijuma, praktični priručnik i naučna rasprava za kućne akvariste�, obja�njava nekoliko osnovnih načela i veoma konkretnih �da� i �ne�. Ona koristi ba�tensku zemlju, iznad koje se nalazi mali sloj �ljunka (nemojte ovo koristiti pre prethodnog odgovarajućeg istra�ivanja). Za svoj metod, Diana ka�e, da je filtracija nepotrebna, svetlo koje koristi je 1-2 W po galonu /1 galon ~ 4 litre/, a često i dopunjuje svetlost sunčevom sa prozora. Njeni akvarijumi ne zahtevaju đubrenje, nije potreban CO2 i hranjenje riba je slobodno. Jedino �to radi jeste da menja vodu na svakih 6 meseci, jer njene biljke deluju kao filtracija, a ribe su te koje poma�u đubrenju, kreirajući jedan uravnote�en ekosistem. Su�tina je da se postavi ekosistem gde biljke i ribe uravnote�uju potrebe jedne drugih. Umesto pretvaranja amonijaka u nitrate, biljke pretvaraju amonijak u biljnu masu i time ne dolazi do nakupljanja nitrata niti opadanja pH. Kao krajnji rezultat svega ovoga je akvarijum koji izgleda poptuno različito od Holandskog ili prirodnog. Međutim, dijapazon biljaka kori�ćenih u ovom metodu je znatno manji, jer većina zahteva puno svetla i fertilizaciju, dok nasuprot tome alge nemaju ovaj problem. Takođe, za razliku od Holandskog ili Prirodnog stila ne postoje pravila za sađenje, već je sve proizvoljno.
Treba napomenuti i da ovaj stil nije za nekoga ko voli da svoj akvarijum reorganizuje često, jer bi se pomeranjem biljaka pomerala i uzdizala ba�tenska zemlja ispod tankog sloja �ljunka. Priroda podloge jeste najnezahvalnije u svemu ovome i zato je u Dianinoj knjizi precizno obja�njeno �ta se sme, a �ta ne. Kako god, jednom postavljen ovakav akvarijum je idealan za one koji ne vole da doziraju, testiraju ili provode puno vremena usavr�avajući akvarijum. Nemam lično iskustva sa ovim, ali s' obzirom da je Diana tehnički savetnik za Aquatic Garden Association, poznata po svojim internacionalnim takmičenjima, sigurno zna �ta priča.
Zajednica biljaka i riba
U ovim zajednicama postoje dva cilja, sagraditi akvarijum koji lepo izgleda, ali i napraviti ga pogodnim za rast raznovrsnih vrsta riba. Dok je aquascaping takođe bitan, moramo uporedo paziti i na različite vrste riba. Uspravno gajenje biljaka omogućava ribama da imaju svoju teritoriju i mesto da se sakriju da bi opstala harmonija i mir unutar podvodne ba�tenske zajednice. Plutajuće biljke omogućavaju ribama da se razmno�avaju i da sakriju svoje potomstvo dok dekorativne biljke, kamenje i �koljke, drva stavljaju akcenat na kreativnost akvarista i lep�i izgled. Biolo�ki gledano biljke nude usluge recikla�e i odr�avaju na� akvarijum stabilnim i zdravim. Ako imate akvarijum sa veoma zdravim biljkama, u većini slučajeva, automatski imate i akvarijum pun zdravih riba.
Biotop akvarijumi
U biotopskim akvarijumima mi poku�avamo da kopiramo deo malog odabranog prirodnog stani�ta �to je bolje moguće. Prilikom kreiranja biotopskog akvarijuma koncentri�emo se na vrste i stanovnike voda koji se pojavljuju samo u tim stani�tima. Pravila za kreiranje, tačnije ''kopiranje'' biotopa su stroga i na internacionalnim takmičenjima me�avina ''pogre�nih'' vrsta biljaka ili �ivotinja se nimalo ne ceni.
Akvarijumi vrsta
U ove vrste akvarijuma se stavlja samo jedna vrsta i tako se imitira deo prirode pogodan za njihov opstanak. Razlikuje se od prethodnog po tome �to se ne uvode kostanovnici prirodnog stani�ta već samo ciljana vrsta. Neki akvaristi naprave ovaj tip akvarijuma namerno, dok većina njih slučajno ubacujući agresivinije vrste koje dominiraju nad drugim i tako potisnu njihov razvoj. Ipak, i ovaj stil mo�e biti �ivopisan ako se dobro odredi vrsta.
Paludarijum i riparijum
U paludarijumu kombinujemo deo podvodne flore i deo flore na povr�ini vode, tako da stvorimo određenu ekolo�ku ni�u za koju je potrebno dosta vode.
Sa Riparijumom, ideja je da se imitiraju rečne obale sa svom svojom florom povr�ine vode i podvodne. Oba stila isprva deluju slično, međutim glavna razlika je u tome �to se kod paludarijuma gaje biljke povr�inske na kojima obitavaju �ivotinje poput �aba i ostalih vodozemaca, a kod riparijuma ovakve povr�inske biljke ne stvaraju uslove za �ivot ove �ivotinja.
Afrički ciklidni akvarijumi
Ovaj stil je me�avina biotopskog i akvarijuma vrsta. Ciklidi su poznati kopači i zbog toga im ne odgovara zasađena biljna kultura osim algi i estuarskih trski. Ali to ne znači da ovaj tip mora biti manje spektakularan od ostalih. Mo�emo ga napraviti spektakularnim uvodeći tzv.teritorijalnu agresiju. Ovo znači da moramo uvesti ne�to �to će i dalje omogućiti ribama sklad, harmoniju, mesto za skrivanje, a po�to su biljke uglavnom isključene ostaje nam kamenje. Ovo se zove �Hardscaping�. Za ovaj stil takođe moramo iskopirati prirodu. Iz ovog naučimo da priroda sama retko gradi zidove, da ona koristi ulaze i izlaze iz pećina, razne pukotine u stenama, izme�ane sa slivnicima i dolinama, negde se nađu i �ljunkovita mesta.
Koralni akvarijumi
Poslednji deo u ovoj maloj �koli aquascapinga ima veze sa imitiranjem okeanskog sveta, njegovog koralnog dela. Ovi akvarijumi su visoko specijalizovani u pogledu tehničkih znanja, ali i vrsta. Cilj je da se dobro izimitiraju prirodni uslovi tako da se uspe�no odr�e morske vrste i egzotične �ivotinje poznate pod imenom �korali�, često pogre�no protumačeni kao biljke.
Ovo sve podrazumeva strujanje talasa u akvarijumu, kao i sistem ishrane koji imitira obilne proizvodne sisteme koralnih grebena. Svaki aquascaper koji �eli da započne ovaj vid gajenja biljaka mora prethodno da bude veoma posvećen proučavanju dr�anja koralnih grebena u akvarijumima, pre nego �to uop�te počne i da razmi�lja o ovom veoma uzbudljivom, ali zahtevnom hobiju.
Da rezimiramo, koji god stil da odaberete va� cilj je da izbarete pejza� iz prirode i da ga stavite pod vodu. To znači da sve�im očima, znati�eljom i proučavanjem uz malo snala�ljivosti taj deo prirode mo�ete dovesti u svoj akvarijum. U su�tini, Amano nas uči jednu stvar, a to je: ''Kada ste u prirodi, obratite pa�nju! Pazite na male, kao i na velike detalje. Pogledajte i vidite, poku�ajte da razumete za�to su određeni delovi lepi, zapamtite �ta ste videli. Uočite oblike, boje, linije, teksture, aran�mane, fotografi�ite. Onda dođite kući i isplanirajte svoju podvodnu ba�tu. Te�ko ćete uspeti da uradite bilo �ta bolje od onoga �to vam priroda servira svaki dan pred va�im očima, ali opet, mo�ete i iskoristi svoju ma�tu i stvoriti okru�enje i divljinu u malom, kakva ne postoji nigde u prirodi, a da i dalje imate ne�to �to je predivno.''
Ipak, ograničite se i nemojte odlaziti previ�e u ma�tarije, ne poku�avajte kopirati predeo iz filma �U potrazi za Nemom�, jer ćete se samo razočarati. Animirani filmovi su samo majstori kreativnosti i ma�tarije. U realnosti, tako očaravajuće i međusobno komapaktne i usklađene vrste ne postoje čak ni u akvarijumskim uslovima, a kamoli u prirodi.
�to vi�e učite o raznim stilovima akvarijuma i kako doći do njih, gledajte razne fotografije, koristite tone informacija koje Vam se u dana�nje vreme pru�aju i postanite ekspert u aquascapingu!
Tekst i slike su preuzeti sa: http://fish-etc.com/aquascaping-main/what-is-aquascaping
dana 21.07.2013 22:59