Za pojam aquascaping ne postoji a ujedno je i teko dati pravo objanjenje ali se u najkraim crtama moe opisati kao stvaranje malog umetnikog dela u samom akvarijumu. Ako kaemo da je to malo umetniko delo onda nismo u tome preterali, u to se verovatno svako uverio ko je pokuao da tako neto napravi u svom akvarijumu. Pojam aquascapinga potie od novijeg datuma odnosno pioniri u ovakvom nainu uredjenja akvarijuma su dali neke osnovne smernice kojih bi trebali da se pridravaju svi koji se upuste u ovakav vid ureenja akvarijuma. Jedan od pionira a ujedno i jedan od najpoznatijih je Takashi Amano koji je uz jo neke akvariste postavio ovakav nain ureenja akvarijuma na zavidan nivo u svetu, shodno s time je ovakav nain ureenja akvarijuma dobijo pristalice irom sveta.
Pod pojmom aquascapinga se podrazumeva akvarijum u kome je akacenat dat na same biljke odnosno one su u prvom planu dok su u drugi plan potisnuti sami stanovnici akvarijuma a tu se misli prvenstveno na ribe. Postoji pogreno misljenje da je za dobro ubiljen akvarijum potrebno veliko znanje i puno iskustva, ovakvo razmiljanje odbija akvariste irom sveta ali se ipak mora naglasiti da ovakav tip akvarijuma u neku ruku uzima malo vie vremena da bi se postigo i zadrao manikirani izgled akvarijuma, ali je ipak presudna naa sama kreativnost, mata, odabir pravih biljaka i zelja da se napravi ovakav tip akvarijuma. Za ovakav nain ureenja akvarijuma nije presudno da se baziramo samo na biljkama koje su izuzetno zahtevne niti je potrebno pretrpavati akvarijum sa to vie vrsta biljaka u samom akvarijumu naprotiv potrebno je postii ravnoteu izmeu biljaka koje se koriste odnosno da svaka biljka bude na mestu koje joj najvie odgovara. U ovakvim akvarijumima prostor akvarijuma se deli na tri plana u prvom planu se postavljaju nize biljke u drugom biljke sa srednjim rastom i u zadnjem delu biljke sa najviim rastom, ovo se radi samo iz razloga da bi se u samom akvarijumu dobila prividno vizuelno dubina prostora a i ujedno da biljke sa viim rastom ne bi zaklanjale biljke sa niim rastom.
Potrebno je koristiti svetlo odreenog spektra i jaine dodavanje CO2 u vodu a samim tim imamo i pojavu algi koje su neizbene iz tog razloga tu su i ribe koje se koriste a to su najee neke vrste koje nee ugroavati same biljke a ujedno se i hrane sa algama na biljkama tu bi trebalo pomenuti Crossocheilus siamensis i neizbene rakove Red cherry shrimp (Neocardinia denticulata). Bilo koju vrstu biljaka ili riba da izaberemo za formiranje bitno je ne naruavati preko potrebnu ravnoteu izmeu biljaka i riba. Same biljke u akvarijumu ine deo celog izgleda akvarijuma ali one isto tako nisu i presudni inilac za izgled samog akvarijuma. Uz same biljke se dodaju kamenja razliitog oblika neki panj ili sama grana koja ima interesantan oblik, sa svime ovim moemo da napravimo akvarijum onakvim kakvog smo zamislili samo je potrebno mati da pustimo na volju.
Tu nastaje dilema drvo ili kamen? Ukoliko se odluimo da u akvarijum radi samog izgleda dodamo kamen interesantnog oblika ili boje onda bi bilo dobro izbegavati dodavanje drveta. Dodavanjem kamena u akvarijum dobija se hladan peinski izgled i tada ce kamenje da bude centralna tacka takvog akvarijuma a samim tim onda su i same biljke podredjene tome da idu uz takav izgled akvarijuma. Nasuprot tome ako se odluimo za dodavanje nekakvog panja ili grane koja se protee du akvarijuma dobijamo i idealna mesta za biljke koje trae zasenena mesta od svetlost a i same ribe imaju mesto gde mogu da se oseaju sigurne prividnim zaklonom ili e to da budu mesto za njihovu igru.
Ne smemo da zaboravimo da su i same ribe sastavni deo akvarijuma tako da treba da obratimo panju i na sam odabir riba koje elimo da drimo u svom akvarijum. Ma koliko eleli, ne moete u jednom akvarijumu da postignete da u isto vreme akvarijum bude namenje za dranje mirnih riba u jatu koje e dati harmoniju celom akvarijumu ili da akvarijum prilagodite agresivnim ribama koje e samim kretanjem da unitavaju biljke koje se nalaze u akvarijumu. Ukoliko se odluite za drvo u akvarijumu ne preostaje vam nita drugo do da se upustite u neku od specializovanih radnji i da kupite ono to je tog trenutka na ponudi u radnji ili da se odluite da odete do oblinje ume i pronaete nekakvu granu koja vam se ini interesantnom po obliku. Ako se odluimo da sami potraimo granu u umi to e vam dati dodatno samopouzdanje u projektu u koji ste se upustili, svaka grana moe da bude interesantna samo je potrebno da je zamislite kako e se ona uklopiti u vae zamiljeno okruenje. Postoje dva naina kada krenemo u potragu za granom za na akvarijum:
- Prvi je da izaberete granu i da na osnovu nje stvorite predstavu u kakvom bi se okruenju ta grana mogla najlepe uklopiti.
- Drugi nain je da napravite okruenje kakvo elite i da se potom date u potragu za granom onakvom kakvu ste je zamislili.
Sloiete se da je prvi nain pogodniji na kraju uvek vam ostaje to da granu koju ste nali uvek moete da uz malo mate prepravite u ono to vam treba, tu se prvenstveno misli da granu koja vam smeta uklonite, ako elite vau granu moete da izdubite ili napravite neku pukotinu ili da uz pomo vatre promenite (potamnite) samu boju drveta. Kod samog odabira grane treba da obratimo panju na neke pojedinosti:- Svako drvo lui tanin (Neko manje neko vie)
- Ne smemo svako drvo koristiti u akvarijumu (Neka uz tanin lue i otrov) Kao to smo obratili panji pri odabiru drveta tako isto treba da obratimo panju ako se odluimo i na odabir kamena. Za razliku od drveta gde se odmah primeuje samo oblik kod kamena e odmah da nam zapadne za oko njegova boja.
Kamenje sa tamnijom bojom i sa otrijim ivicama daje nam notu peinskog izgleda odnosno izgled akvarijuma e delovati hladno, dok nasuprot njemu kamenje oblog oblika sa toplijim bojama daje nam sasvim suprotno okruenje. Bilo da se odluimo za ovu ili onu vrstu kamena traba da se obrati panja da treba izbegavati meanje ove dve vrste kamenja, odnosno treba da biramo slino kamenje po obliku i boji samo da budu razliite veliine. Izaberemo jedan kamen koji e da bude centralna tacka a oko njega postavimo rasuto sitnije kamenje, upravo zbog ovoga je bitno da kamenje bude slinog oblika i boje. Kada odaberemo kamen treba da pazimo na hemiski sastav kamena odnosno treba izbegavati kamenje sa prisustvom kalcita (Prisustvo kalcijum-karbonata CaCO3) iz razloga to samim svojim raspadanjem u vodi menjaju pH i dH parametre u vodi.
OBLIK AKVARIJUMA
Sam oblik akvarijuma za aquascaping nije presudan akvarijum moe biti bilo kako oblikovan ali je poeljno da je akvarijum dui nego vilji iz razloga to e i same ribe ako se opredelimo za jato manjih riba i ako su u drugom planu doi do izraaja samim svojim plivanjem du akvarijuma a ujedno i samo odravanje zahtevnih biljaka po pitanju koliine svetla bie lake ostvareni u pliem akvarijuma.
POZADINA AKVARIJUMA
Ukoliko akvarijum nije postavljen u samoj sobi da bude kao pregradni zid odnosno nema potrebe da bude vidljiv sa obadve strane pribegava se postavljnanju pozadine. Ona moe biti izraena na vie naina u ovom tekstu se vie nee opisivati nain izrade pozadine ono to je bitno je da pozadina treba da je jednobojna. U odabiru boje se najee koristi crna ili plava boja samom postavkom ovakve pozadine stvara se kontrast u bojama izmu pozadine i biljaka i tada same biljke dolaze do izraaja i nee nam pogled odvlaiti pozadina. Moram da naglasim da se ne treba toliko drzati kliea mogu da se koriste i druge boje za pozadinu, navedene boje su se pokazale najboljim izborom, ali je poeljno izbegavati foto-tapete sa biljkama.
ODABIRANJE PODLOGE
Kod odabira podloge treba birati jednobojnu podlogu ili podlogu tamnije boje, trebalo bi izbegavati podlogu sa jarkim bojama jer sa odabirom takve podloge ne moze se dobiti prirodan izgled kojem se tei. Isto tako je bitno obratiti panju i na samu granulaciju podloge ona bi trebala da bude to sitnija od 1mm do 3mm . Ovakva granulacija je laka pogodnija za odravanje same higijene u akvarijuma a i za biljke je mnogo podesnija iz razloga to e sam korenov sistem moi lake da se iri samim tim ako elimo da u prednjem planu dobijemo izgled travnjaka biljke e lake da se ire po samom dnu.
DEKORACIJA AKVARIJUMA
Za samu dekoraciju akvarijuma se koriste drvo ili kamen u prethodnom delu teksta je ve opisan ovaj nain dekorisanja, ovde je isto tako poeljno izbegavati plastine biljke ili plastine dvorce i sline dekoracije .
FOKUSNA TACKA U AKVARIJUMA
Da bi se dobila to prirodnija postavka samog akvarijuma trebala bi da se postavi jedna do dve fokusne take u samom akvarijumu. Ova fokusna tacka moze da bude drvo kamen ili neka biljka koja svojom formom rasta ili bojom izaziva panju. Ukoliko se pravi vie ovakvih fokusnih taaka moe da se stekne izgled neurednog akvarijum i samim tim nemamo jednu taku na koju e da se skrene panja u celokupnom izgledu akvarijuma.
POSTAVKA FOKUSNE TACKE
Kod same postavke fokusne take drveta kamena ili neke interesantne biljke treba izbegavati postavljanje na sredinu akvarijuma. Fokusne take bi trebalo postavljati u levom ili desnom delu akvarijuma pomereno od sredine akvarijuma, ovakvom postavkom kada se gledaju fokusne tacke doi e najvie do izraaja to je usko povezano sa samom fizionomijom naeg organa vida oka i samog naina kada se akvarijum gleda. Ovakav nain postavke see jo u davnu prolost u doba Grkih filozofa i matamatiara kada je ovaj princip usvojen za postavku fokusnih taaka u prostoru iz razloga da bi bile najvie zapaene. DaVini je postavio takozvani zlatni odnos i bie napisan jo jedan tekst na ovu temu i odnosa predmeta i biljaka u akvarijumu.
SADJENJE BILJAKA
Kod samog poetka saenja biljaka najlake je poeti sa saenjem biljke koja e biti fokusna tacka (Ako smo odabrali biljku za tu namenu). Zatim se ide na saenje viih biljaka a potom dolaze najvie biljke u zadnjem delu akvarijuma.
IZBOR RIBA
Ako smo se odluili za biljni tip akvarijuma u njemu treba da se nalaze ribe koje nee remetiti i naruavati samu harmoniju akvarijuma. Za ovu namenu se obino koriste jatne ribe, mada se mogu koristiti i ribe kao to su diskusi ili skalari. Za bilo koji tip riba da se odluimo one treba da budu mirne ribe ukoliko su ribe u akvarijumu agresivne mogu da otete same biljke u akvarijumu svojim kretanjem ili zatitom teritorije.
FILTRACIJA I STRUJANJE VODE
Kao i za bilo koji drugi tip akvarijuma bitnu stavku predstavlja i sama filtracija akvarijuma, ona moe biti u vidu spoljnog da li kao runo izraen ili fabriki kanister filter. Ono na ta se treba obratiti panja je da strujanje vode treba svesti na minimum.
UREDJENJE AKVARIJUMA SA BILJKAMA ( RASPORED BILJAKA )
Ova stavka je ujedno i zavrna odnosno to je poslednja od slagalica mozaika koji smo zapoeli kada smo se upustili u ovakav projekat, ona zavisi od nas samih kako e biti biljke rasporeene i gde e biti fokusna taka bez obzira da li je ta fokusna taka biljka, drvo ili kamen. U kratkim crtama e biti izloeni neki od primera kako moemo da uradimo zavrno ureenje ali naravno ponavljam ovo sve ipak zavisi od nas samih nijedan akvarijum ne moe biti isti svaki je poseban sam za sebe. Ono to bi trebalo izbegavati je pravougaona postavka biljaka, tu se prvenstveno misli na saenje viljih biljaka po celoj povrini akvarijuma, time se gubi slobodan prostor u vodi koji je potreban ribama za plivanje, isto tako se gubi i naglaavanje horizontalne dubine odnosno razdaljina izmeu prednjeg i zadnjeg stakla akvarijuma.
KONKAVAN RASPORED
Ovo je tip postavke kada se biljke sade sa leve i desne strane akvarijuma, biljke se sade po veliini od niih prema viljima, dok se u srednjem delu akvarijuma sade najnie biljke ili ostaje praznina kao ista podloga.
KONKVESNI RASPORED
Ovo je sasvim suprotan tip postavke odnosno ovde se biljke sade od sredine prema levoj i desnoj strani akvarijuma, biljke se sade po veliini od viljih prema niima biljkama.
TROUGAONI RASPORED
Ovde se biljke rasporeuju sa leve ili sa desne strane prema sredini, i ovde se biljke sade po veliini od viljih ka niima. U svim navedenim primerima fokusna taka ne mora da bude biljka, ta fokusna taka moe biti i neki kamen ili neka grana. U celini gledano trebala bi da se vidi forma onoga kako smo zamislili sam akvarijum, za koju postavku od ovih navedenih emo da se opredelimo ostaje samo na nama.
dana 01.01.2011 21:57